PITANJE:
Esselamu alejkum.
U kojoj situaciji ovo izražavanje može biti djelo velikog širka, npr. da čovjek kaže nekom vođi : “spreman sam žrtvovati svoj život za tebe, ili žrtvujem sebe i svoju porodicu za tebe”, nešto sam pronašao na stranici islamwebnet, u vezi ovog načina izražavanja, gdje su oni napisali da je to dozvoljeno, i da nema nikakve smetnje u takvom načinu izražavanja, osim što su neki učenjaci smatrali to samo pokuđenim.
ODGOVOR:
We ‘alejkumus-Selam.
PRVO:
Postoje izvjesne arapske izreke, izjave negodovanja, čuđenja ili oduševljenja koje su postojale u jeziku Arapa i u vremenu džahilijjeta, prije Objave Kur’ana. Istina je da ih Allah ničime nije osporio ni zabranio.
Od tih izreka su mi trenutno na umu tri, a možda ih ima više koje se spominju u sunnetu:
1) Teribet jedak (تربت يداك), što doslovce znači “ruke ti se oprašnjavile”, ali iako je izraz jezički negativan u vidu kušenja, time se želi reći nešto pozitivno, što bi mi rekli “Allah ti dobro dao”.
Ovaj izraz je poznat iz haditha u kome Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, kaže da ženu udaju tri stvari: njena ljepota, ugled (porijeklo) i vjera, pa kaže: “A ti uzmi vjernicu, تربت يداك”, pa su neki preveli kao “…živ bio” ili slično, i ne čudim se takvom prevođenju, jer ako prevodilac napiše da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, rekao: “…ruke ti se oprašnjavile”, mora da uđe u objašnjavanje tog izraza i činjenice da time nije željeno ništa loše, već suprotno.
2) Thekiletke ummuk (ثكلتك أمك), što doslovce znači “izgubila te majka”, što je jezički itekako negativno, ali također nosi pozitivnu ili bar neutralnu konotaciju, u smislu “živ bio”. Pa zar Bosanci ne kažu: “bolan”, što potiče od “bolan ne bio”, ali se ono najvažnije “…ne bio” vremenom izbacilo, pa je ostalo samo “bolan” što neko može shvatiti i kao “bolan bio”.
Ovaj izraz je poznat iz dužeg haditha u kome je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, kaže ashabu Mu’adh ibn Džebelu rekao: “Čuvaj ovo!” pokazavši mu na jezik, na što se Mu’adh začudio i pitao: “Allahov Poslaniče, zar ćemo biti kažnjeni za ono što izgovorimo?”, pa mu je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, odgovorio: “ثكلتك أمك, pa zar će ljudi i zbog čeg drugog biti bačani svojim nosevima (licima) u Vatru, osim zbog zla svojih jezika?”
3) Fidake ebi we ummi (فداك أبي و أمي), što doslovce znači “tvoja žrtva su moji otac i majka” (tj. “nek’ moji roditelji budu otkup ili žrtva za tebe”, ili “žrtvovao bih za tebe svoje roditelje”). Za razliku od prethodne dvije izreke koje jezički doslovno imaju negativno značenje ali se njima ipak želi nešto pozitivno, ova izreka nema nikakvo pozitivno značenje, ni doslovno ni željeno. Štaviše, ova izjava, doslovno uzeta, je toliko pozitivna da “odiše” i pretjerivanjem, a što je i razlog da kod mnogih izaziva zbunjenost i što je i razlog tvog pitanja.
Napominjem da to nije rečeno samo Allahovom Poslaniku, sallallahu ‘alejhi we sellem, već i drugima, jer je lično Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, to rekao Sa’du ibn Ebi Weqqasu kada je precizno gađao strijelom u bici na Uhudu.
DRUGO:
Međutim, što se tiče posljednjeg, trećeg izraza o kome si konkretno i pitao, učenjaci se razilaze po pitanju dozvoljenosti njegove upotrebe, pri čemu neki to smatraju dozvoljenim, a drugi pokuđenim.
TREĆE:
Prethodno razilaženje (da li je to dozvoljeno ili pokuđeno) tiče se upotrebe tog izraza u originalu na arapskom jeziku, među ljudima koji dobro razumiju značenje i (još prije) namjeru iza značenja tih riječi, među ljudima čija je to tradicija.
Međutim, u jezicima mimo arapskog nije ispravno koristiti te izraze, tj. njihove prijevode, jer to nosi zabunu i nejasnoću, pogrešno shvatanje i nered, doslovno shvatanje tih izraza ondje gdje niko ne može ni pretpostaviti da se njima ne želi to negativno (u prva dva primjera) ili pretjerano značenje (u trećem primjeru). U suprotnom, onaj koji čuju prva dva izraza prevedena na jezik mimo arapskog (npr. “izgubila te majka”) sa pravom se može naljutiti, a onaj ko čuje preveden treći izraz (“nek’ su moji roditelji žrtva za tebe”) može onog ko to kaže nazvati zabludjelim, a sve zato što u jezicima mimo arapskog nema toh izraza.
Sa druge strane, Bosancima inša’Allah, nije grijeh govoriti “bolan” upravo zbog jasnoće svima onog što se time namjerava (a najčešće se ne namjerava ništa, jer je to samo “poštapalica”, ali je ključno da svako zna da se time ne namjerava ništa loše), ali bi upotreba tog izraza prevedenog na neki drugi jezik, mešu ljudima koji to mogu pogrešno razumijeti, bila sporna i neispravna.
ČETVRTO:
Što se tiče tvog pitanja da li se upotrebom izraza “žrtvovao bih za tebe svog oca i majku”, može upasti u širk, te riječi mogu biti suštinski veliki širk samo uz takav nijjet.
Naime, čovjek koji to izgovori na arapskom jeziku, on izgovara nešto što je izgovorio Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem. Rekoh prije da je to on rekao ashabu Sa’d ibn Ebi Weqqasu, pa zar misliti da je to širk?
Dakle, ko to izgovori na arapskom, on time slijedi Resulullaha, sallallahu ‘alejhi we sellem, pa je to dozvoljeno, a može biti i pokuđeno zbog nedostojnosti ljudi nakon ashaba takvog divljenja.
A ko to izgovori na svom maternjem jeziku (mimo arapskog) uglavnom to čini želeći isto ono prenosno, bezazleno značenje, iako ga u tom jeziku nema. Takav u tome može biti griješan ili opravdan šubhom, ali nikako mušrik sve dok želi ono što su time željeli i namjeravali Resulullah, sallallahu ‘alejhi we sellem, ashabi i oni nakon njih. Bio bi mušrik samo ako bi tim riječima (“žrtvovao bih za tebe oca i majku”) želio pretjeranu ljubav koja je veliki širk.
A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Ebu Ahmed.