PITANJE:
Mozeli postojati opravdanje slucaj kad ljudi iz neznanja ucine dijelo ibadeta ili bez namjere da se ikom pokore, nego iz potrebe ili neceg treceg, kao sto je slucaj Muaza. Jer i sedzda je ibadet kao i tehakum?
ODGOVOR:
Niko nema opravdanja neznanjem ako učini djelo velikoj širka i jasnog velikog kufra. Opravdan je jedino ako ne zna stanje, realnost djela koji čini, a ne ako ne zna propis tog djela.
Što se Mu’adhove sedžde tiče, to je bila sedžda pozdrava, a ne ‘ibadeta.
Takvu sedždu, sedždu pozdrava, je Allah naredio Iblisu da učini Ademu (‘alejhis-selam), i takvu su sedždu učinili roditelji i braća Jusufu (‘alejhis-selam).
To nije bila sedžda ‘ibadeta, već samo sedžda pozdrava koja je u prijašnjim zakonodavstvima bila dozvoljena, a koja je poslanstvom Muhammeda (sallallahu ‘alejhi we sellem) zabranjena i ništa više od toga.
Ko to ne zna ili sazna a ne prihvata, već misli da je to bila sedžda ‘ibadeta (pa je Mu’adh i nakon činjenja te sedžde ‘ibadeta ostao musliman, a spasilo ga neznanje), on ustvari ima sljedeća kufr-uvjerenja:
1) da Allah prašta činjenje velikog širka (iako ajet govori suprotno),
2) da je neznanje prepreka u djelima velikog širka (iako ajeti i hadithi spominju samo prepreke prisile i lapsus),
3) da je Allah naredio Iblisu (tada džinnu) da čini ‘ibadet sedždom čovjeku (Ademu, ‘alejhis-selam), umjesto da čini ‘ibadet samo Njemu, pa po tome Allah ne samo da će nekome oprostiti veliki širk, nego je veliki širk sedždom dozvoljen, čak ga Allah naređuje,
4) da su roditelji i braća sedždom činili ‘ibadet Jusufu (‘alejhis-selam), tj. da je jedan Allahov vjerovjesnik činio ‘ibadet drugom Allahovom vjerovjesniku (Ja’kub svome sinu Jusufu),
5) da je veliki ashab Mu’adh ibn Džebel, iako je poznat kao najbolji znalac halala i harama među ashabima, činio ‘ibadet nekom drugom mimo Allaha,
6) da je Resulullah, sallallahu ‘alejhi we sellem, neznanjem opravdao onoga ko njemu, mimo Allaha, čini ‘ibadet sedžde,…
…i možda još poneko kufr-uvjerenje.
Sve to proizilazi iz riječi nekih današnjih pseudo-učenjaka i kvazi-da’ija, koji opravdavaju činjenje širka i kufra ovim postupkom ashaba Mu’adha ibn Džebela (koji je zapravo samo učinio nešto što je nekada prije bilo dozvoljeno, u međuvremenu je zabranjeno a da on za to tada još nije saznao).
Tako to biva kad neko “kroji” vjeru po strastima i potrebama, da bi udovoljio masama, vladarima, političarima i ostalim, da se nikome ne bi zamjerio.
Pročitaj odgovor na pitanje o opravdavanje neznanjem na linku ispod:
https://kelimetul-haqq.org/o-opravdanju-neznanjem/
Odgovorio: Ebu Ahmed.