PITANJE:
Halali brate sto se ponovo vrtim oko ove teme, vazno mi je ovo do kraja da shvatim.
Kako bi bilo ako bi npr. neko nama opsovao nesto iz islama, i mi znamo ako bi toga tuzili ili ovlastili da neko za nas tuzi, taj dobio godinu dana zatvora, da li bi to bilo dozvoljeno?
Jer prvo sto je to krivicno djelo u serijatu, i drugo sto kazna ne prelazi tj., nije strozija od serijstske, nece izac iz serijata.

ODGOVOR:
Halal da je.
Ne, takvog nećemo tužiti tagutskom sudu jer tim tuženjem mi ispoljavamo jasno priznavanje tagutskog suda i zadovoljstvo njegovim propisima i presudama.
Pa sve i ako znamo da će prijestupnik pred tim sudom dobiti upravo onoliko koliko mu od kazne slijeduje i po šeri’atu, i dalje je to tagutska presuda, nije potekla iz priznavanja Allahovog suda i pokoravanje njemu.

Npr., recimo da je u Kini kazna za silovanje – smrtna kazna. Iako ona jeste istovjetna šeri’atskoj kazni, ona nije proistjekla iz priznavanja ljudi Allahove mudrosti i Njegovih propisa i iz pokoravanja njima, već iz ljudske procjene o šteti od tog prijestupa, ljudskog promišljanja koje se, eto, tu trenutno “poklopilo” sa Allahovim sudom. Pa iako se taj propis “poklopio” sa šeri’atskim, zato što je to sud izveden iz ljudskog krnjavog uma, onaj ko ga je izmislio (donio, izglasao) je i dalje tagut, onaj ko njime sudi je i dalje tagut, onaj ko se pred njim sudi (tiži, žali, pokreće parnicu, traži presudu) je i dalje tim djelom mušrik.

To je tako i kada se ljudski zakon i presuda i podudara sa propisom iz šeri’ata.
A da ne govorim da je tako malo ili nimalo kazni u tagutskom zakonodavstvu koje su istovjetne šeri’atskim kaznama.

Nasljedno pravo: sasvim različito; U tagutskom pravu:
1) žensko naslijeđuje koliko i muško (u šeri’atu dvostruko manje),
2) čovjek pred samu smrt može ostaviti oporuku i razbaštiniti (bez nasljedstva ostaviti) svoje nasljednike (u šeri’atu je to zabranjeno),
3) čovjek i prije smrtne postelje može prepisati sam svoj imetak kao oporuku tuđini ili humanitarnoj organizaciji i ništa ne ostaviti djeci (u šeri’atu je wasijjet samo do visine trećine imetka),…

Kazneno pravo: sasvim različito:
1) kazna za ubistvo je nekoliko godina, makar to bilo i masovno ubistvo i na prste se mogu izbrojati i sve su rjeđe države u kojima je opstala smrtna kazna (u šeri’atu je za ubistvo smrtna kazna),
2) oprost porodice ubijenog ili njihovo prihvatanje krvarine ne pomaže ubici (u šeri’atu se kazna neće izvršiti ako porodica oprosti ili prihvati krvarinu),
3) kazna za blud ne postoji, on je pohvaljen i motivisan (u šeri’atu je 100 udaraca bičem za predbračni, a smrtna kazna za vanbračni odnos),
4) kazna za konzumiranje alkohola ne postoji (u šeri’atu je udaranje bičem, 40 do 80, prema procjeni kadije),
5) kazna za potvoru (klevetu) se rijetko izrekne, a ako je bude, ona je samo novčana (u šeri’atu je 80 udaraca bičem),
6) kazna za otpadništvo od vjere ne postoji (u šeri’atu je za riddet smrtna kazna),
7) kazna za vrijeđanje vjere, njeno ismijavanje i psovanje ne postoji, jer je to “sloboda govora” (u šeri’atu je smrtna kazna),
8) kazna za drumsko razbojništvo i sijanje nereda po Zemlji je zatvorska (u šeri’atu je smrtna kazna, razapinjanje ili otkidanje ruke i noge unakrst),
9) kazna za pušenje duhana ne postoji (u šeri’atu je ona po procjeni kadije, nakon što je šteta duhana dokazana),…

…tako da skoro da nema kazne u tagutskom zakonu koja je istovjetna šeri’atskoj kazni, a (ponavljam) sve i ako se podudare, traženje presude pred šeri’atskim sudom je ‘ibadet priznavanja Allahovog suda i pokoravanja njemu (‘ibadet Allahu), a traženje presude pred tagutskim sudom je ‘ibadet priznavanja tagutskog suda i pokoravanja njemu (‘ibadet tagutu, širk Allahu).

Odgovorio: Ebu Ahmed.